{"id":3981,"date":"2017-12-13T13:37:10","date_gmt":"2017-12-13T13:37:10","guid":{"rendered":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/?p=3981"},"modified":"2017-12-19T13:47:35","modified_gmt":"2017-12-19T13:47:35","slug":"estetika-intimnog-kroz-4-umetnicka-dijaloga","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/estetika-intimnog-kroz-4-umetnicka-dijaloga\/","title":{"rendered":"ESTETIKA INTIMNOG KROZ 4 UMETNI\u010cKA DIJALOGA"},"content":{"rendered":"

U okviru ovogodi\u0161njih crnogorsko-srpskih umetni\u010dkih dijaloga, na \u010detiri izlo\u017ebe predstavlja se osam autora, po \u010detiri iz obe zemlje. Njihov stvarala\u010dki rad je u tematskom, koncepcijskom i filozofskom smislu stupio u dijalog mnogo pre nego \u0161to su sami umetnici imali prilike da to li\u010dno u\u010dine. Osim \u0161to podjednako prikazuju pojedina\u010dne li\u010dne poetike umetnika, kao i sredine iz kojih dolaze, ovakve izlo\u017ebe ukazuju i na sli\u010dna interesovanja i univerzalne problematike kojima se umetnici bave, te razli\u010dita re\u0161enja do kojih pri tome dolaze.<\/strong> Pitali smo neke od njih kako vide svoj rad i rad svog koizlaga\u010da, odnosno me\u0111usobne sli\u010dnosti i razlike u izboru likovnih sredstava odnosu na poruku dela? Ovde su njihovi odgovori…<\/strong><\/p>\n

<\/h4>\n

 <\/p>\n

LIKOVNI SALON KCNS:<\/strong><\/h3>\n

Ivan \u0160uleti\u0107 (SRB) \/ Nenad \u0160o\u0161ki\u0107 (CG)<\/h3>\n
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
<\/div>
<\/div>
<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n

Ivan \u0160uleti\u0107<\/strong> \/ <\/strong>BAVLJENJE MNO\u0160TVOM<\/p>\n

U mojim slikama nije re\u010d o monohromiji, ve\u0107 o veoma svedenoj, suzdr\u017eanoj obojenosti. Re\u010d je uglavnom o tri, odnosno \u010detiri boje, koje \u201ebalansiram\u201c. Uzorak (odnosno #citysample, kako sam to nazvao) slike grada kojim popunjavam povr\u0161inu platna ipak negde staje, ponavlja se i popunjava platno od ivice do ivice. Veoma mi je va\u017eno upravo to iskustvo \u017eivljenja i do\u017eivljavanje sveta u digitalnoj eri i, jednako, medij uljane slike koji koristim bave\u0107i se tim iskustvom. Slike nisu \u201eise\u010dci\u201c neke beskona\u010dne tapete gradskog pejza\u017ea, ve\u0107 slike definisanih, kona\u010dnih dimenzija koje tretiraju pojam grada vi\u0111en kroz ekran kompjutera. Uzorke za \u201eCityscape\u201c slike i crte\u017ee tra\u017eim na internetu, \u010desto i bez ula\u017eenja u to \u010dije su fotografije ili koji grad predstavljaju. Klju\u010dno je to da se u arhitekturi koju biram ose\u0107a univerzalnost, da je mo\u017ee prepoznati kao svoju bilo ko. Razlog umno\u017eavanja uzorka je u tome \u0161to ove slike od po\u010detka pravim kao \u201eantislike\u201c, mehanizuju\u0107i postupak slikanja i izostavljaju\u0107i rukopis koliko je god to mogu\u0107e. Izlaganje sa Nenadom \u0160o\u0161ki\u0107em za mene je veliko zadovoljstvo i veoma mi je drago \u0161to je gospodin Sava Stepanov napravio takav spoj. Iako su i polazi\u0161ta i ishodi\u0161ta Nenadovog i mog rada razli\u010dita, na na\u0161oj izlo\u017ebi, ba\u0161 zbog njenog dijalo\u0161kog formata, upravo te razli\u010ditosti dobro komuniciraju. Ono \u0161to bih izdvojio kao zajedni\u010dku temu ove na\u0161e izlo\u017ebe je bavljenje mno\u0161tvom i tim \u201epejza\u017eom\u201c koje mno\u0161tvo gradi. Tako\u0111e nalazim za veoma interesantnu sponu tretman ivica, prostiranja rada, balansiranja izme\u0111u kona\u010dnosti formata i (uslovne) beskona\u010dnosti njegovog sadr\u017eaja.<\/p>\n

 <\/p>\n

GALERIJA SULUV-A:<\/strong><\/h3>\n

Ivana Radovanovi\u0107 (CG) \/ Zvonimir Santra\u010d (SRB)<\/strong><\/h3>\n
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n

Ivana Radovanovi\u0107 <\/strong>\/ MATERIJALI U KONTAKTU SA SVAKIM \u010cOVEKOM<\/p>\n

Kako je skulptura jedna vizuelna, prostorna i posredna umjetnost, zna\u010daj materijala je od velike va\u017enosti. Napomenu\u0107u da skulptura mora probuditi sva na\u0161a \u010dula, u prvom redu nas mora mamiti da je dodirnemo. Shodno tome, ukoliko materijal prihvatite na pravi na\u010din, ulazite u avanturu gdje vam se nude razli\u010dite mogu\u0107nosti. Kada govorim o materijalima u mom slu\u010daju, mislim na; jutu, slamu, pepeo, vunu i zemlju, koji su veoma poslu\u0161ni i podaju se svakoj formalizaciji. Za mene je zna\u010dajna pristupa\u010dnost materijala, njegova koli\u010dina, boja, lako\u0107a savladavanja velike forme. U osnovi, rije\u010d je o materijalima koji su u kontaktu sa svakim \u010dovjekom i prave direktnu vezu sa svijetom prirode \u010diji je \u010dovjek neraskidiv dio. Naprimer, zemlja po sebi nosi svetost, kao ne\u0161to na \u010demu se odvija i od \u010dega zavisi \u017eivot, ne\u0161to bez \u010dega fakti\u010dki nema \u017eivota. Sa druge strane, ona jeste vezana za smrt, ona uzima mrtve ili \u010duva spomen na njih. Smatram da i skulptura ima svoj \u017eivot, forma se ra\u0111a, razvija i umire. Sve \u0161to se de\u0161ava u nama, samo je refleksija onog \u0161to se de\u0161ava oko nas. Veliko mi je zadovoljstvo sto sam uspostavila jedan istinski dijalog sa Zvonimirom Santra\u010dem i sto izla\u017eem sa takvim umjetnikom. Neprocenjivo bogatstvo za mene. U njegovom radu postoji o\u010digledna ravnote\u017ea izme\u0111u koncepcije i odabira materijala, izme\u0111u unutra\u0161njeg sadr\u017eaja i spoljnjeg svijeta iskustva.<\/p>\n

Zvonimir Santra\u010d<\/strong> \/ GOVOR MATERIJALA<\/p>\n

Moje stvarala\u0161tvo zasnovano je na govoru materijala, koji mu je utkala sama majka priroda. Jezik koji oni nose u sebi i sa sobom jeste jezgrovit, jasan odnosno prepoznatljiv, \u010ditljiv. Prilikom stvarala\u010dkog procesa biram materijal u kome \u0107u utkati odre\u0111enu misao, stav, kriti\u010dki osvrt na odre\u0111enu dru\u0161tvenu pojavu senzibilitetom sopstvenog bi\u0107a. Dakle, to \u010dinim na na\u010din da prilikom likovne intervencije u odabranom materijalu sa\u010duvam njegov jezik, trude\u0107i se da likovni tekst koji impliciram u odabrani materijal ostane u dijalekti\u010dkom odnosu sa tekstom, koji sam materijal nosi u sebi. Srodnost, bliskost Ivaninog odnosa prema sopstvenom radu naspram moga ogleda se u \u010dinjenici da je promi\u0161ljen, jednom re\u010dju angazovan, nosi u sebi antiglobalisti\u010dki stav. Ivana insistira na imenu prezimenu sopstvene nacije, govori o korenima. Ivana impresionira \u010dinjenicom da sa minimumom izraza daje maksimum likovnog sadr\u017eaja. Koristi govor svesno odabranog materijala, crvenu zemlju zasi\u0107enu gvoz\u0111eoksidom sa svog lokalnog podru\u010dija mestom njenog bitisanja, ispraznu slamu \u010diji je rod otrgnut, kojom ispunjava formu ispraznih obezglavljenih ljudi, skrojenih od grubog jutanog platna.<\/p>\n

 <\/p>\n

MALI LIKOVNI SALON KCNS:<\/strong><\/h3>\n

Milan Jak\u0161i\u0107 (SRB) \/ Vesko Gagovi\u0107 (CG)<\/h3>\n
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n

Milan Jak\u0161i\u0107<\/strong> \/ <\/strong>BOJA KAO CRTE\u017d I PROSTOR<\/p>\n

Slike GRANICE su nastale kao poku\u0161aj da se pribli\u017eim minimalisti\u010dkom shvatanju slike. Boja je u po\u010detku imala sasvim neva\u017enu ulogu, da bi zatim postala nosilac dinamike i preuzela paralelno i ulogu crte\u017ea i ulogu prostora. Po mom mi\u0161ljenju, boja najbolje opisuje pojam granica u savremenom svetu. Vesko Gagovi\u0107 tako\u0111e govori jezikom mimimalizma na veoma sveden i upe\u010datljiv na\u010din. U na\u0161em slu\u010daju \u201esli\u010dan se sli\u010dnom raduje\u2019\u2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

GALERIJA BEL ART:<\/strong><\/h3>\n

Adin Rastoder (CG) \/ Milan Blanu\u0161a (SRB)<\/h3>\n
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n

Adin Rastoder<\/strong> \/ <\/strong>NEVEROVATNI SUSRETI<\/p>\n

Prije svega \u017eelim da ka\u017eem da mi je veliko zadovoljstvo \u0161to sam u\u010destvovao u projektu Dunavski dijalozi i \u0161to sam po prvi put imao priliku da se predstavim novosadskoj likovnoj publici. Tako\u0111e sam radostan \u0161to su moje skulpture u postavku sa skulpturama uva\u017eenog Milana Blanu\u0161e, jer se obojica bavimo figuracijom, tako da je publika bila u prilici da vidi dvije potpuno razli\u010dite poetike koje se na odre\u0111en na\u010din bave, istim \u010dovjekom. U vremenu u kojem \u017eivimo razgovora je sve manje, pa je koncept dijaloga, kao na ovom doga\u0111aju, po mom mi\u0161ljenju, plemenito ukazivanje na to da je dijalog neophodan za sve, pa i umjetnost. Naziv mog rada je Astronaut i Svje\u0161tenik<\/em><\/strong> i inspirisan je nevjerovatnim susretima ta dva \u010dovjeka kroz noviju istoriju, te uspostavljanja smije\u0161nog dijaloga kako me\u0111u ovom dvojicom tako i izme\u0111u firmi u kojima oni rade.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U okviru ovogodi\u0161njih crnogorsko-srpskih umetni\u010dkih dijaloga, na \u010detiri izlo\u017ebe predstavlja se osam autora, po \u010detiri iz obe zemlje. Njihov stvarala\u010dki rad je u tematskom, koncepcijskom i filozofskom smislu stupio u dijalog mnogo pre nego \u0161to su sami umetnici imali prilike da to li\u010dno u\u010dine. Osim \u0161to podjednako prikazuju pojedina\u010dne li\u010dne poetike umetnika, kao i sredine […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":4000,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[31,26],"tags":[],"class_list":["post-3981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-festival-2017","category-newsletter"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3981"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3981\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4000"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}