{"id":5522,"date":"2022-06-13T06:58:53","date_gmt":"2022-06-13T06:58:53","guid":{"rendered":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/?p=5522"},"modified":"2022-06-26T08:51:57","modified_gmt":"2022-06-26T08:51:57","slug":"balint-sombati-selektor-i-umetnik-dd-2022","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/balint-sombati-selektor-i-umetnik-dd-2022\/","title":{"rendered":"BALINT SOMBATI \u2013 SELEKTOR I UMETNIK \/ DD 2022"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-content\/uploads\/Portret-Szombathy-Balint-Foto-Zoltan-Kerekes-2005-scaled.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-content\/uploads\/Portret-Szombathy-Balint-Foto-Zoltan-Kerekes-2005-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5515\" srcset=\"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-content\/uploads\/Portret-Szombathy-Balint-Foto-Zoltan-Kerekes-2005-980x653.jpg 980w, http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-content\/uploads\/Portret-Szombathy-Balint-Foto-Zoltan-Kerekes-2005-480x320.jpg 480w\" sizes=\"(min-width: 0px) and (max-width: 480px) 480px, (min-width: 481px) and (max-width: 980px) 980px, (min-width: 981px) 1024px, 100vw\" \/><\/a><figcaption>Balint Sombati. Fotografija iz arhive autora<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Na ovogodi\u0161njoj izlo\u017ebi Dunavskih dijaloga u\u010destvujete u projektu \u201eIzvan centra\u201d kao selektor i umetnik. Jedan ste od pozvanih umetnika poreklom iz Srbije koji sada deluje u Budimpe\u0161ti, uz Dejana Kalu\u0111erovi\u0107a iz Be\u010da, Olju Trija\u0161ku Stefanovi\u0107 iz Bratislave i Milovana Destil Markovi\u0107a iz Berlina. Zamisao je da svojim odabirom uka\u017eete na internacionalne preplete koji postoje, jer se ne radi samo o domicilnim umetnicima nego o \u201eart-gastarbajterima\u201d, o umetni\u010dkim imigrantima, o seobama, o disidetskim pozicijama, o umetnicima koji su tragali za adekvatnim duhovnim uto\u010di\u0161tima&#8230; Zanima nas koliko se, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, u te i takve kontekstualne situacije \u201euklapa\u201d narativ o sudbini isto\u010dno-evropskih umetnika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pre jedanaest godina izdat mi je roman u Budimpe\u0161ti \u010diji glavni junak kre\u0107e u svet iz male sredine, iz jednog sela koje bi moglo biti i moje rodno mesto. Putuje u Pariz tamo nekih 20-ih godina i igrom slu\u010daja uskoro postaje akter tamo\u0161njih umetni\u010dkih doga\u0111aja, pre svega nemilosrdnog takmi\u010denja izme\u0111u dadaista i nadrealista, to jest Tristana Care i Andrea Bretona. Lep\u0161a sudbina se ne mo\u017ee zamisliti jer je to \u0161kola umetnosti i \u017eivota koja novcem ne mo\u017ee da se plati. Na kraju se vra\u0107a sav razo\u010daran i utu\u010den jer u li\u010dnostima svetske elite intelektualaca i stvaralaca toga vremena prepoznaje iste arhetipove koje je sreo u svojoj provinciji i od kojih je be\u017eao: male du\u0161e, karijeriste, avanturiste, ljude zlih namera&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u010dito pitanje \u201eoti\u0107i ili ostati\u201d nikada nije bilo aktuelnije nego u dana\u0161njem vremenu globalnog sveta. Neki na\u0161i su se vratili, na primer \u0160umanovi\u0107 i Konjovi\u0107 \u2013 u ma\u0111arskoj umetnosti Ka\u0161ak, a neki su ostali. Jedan od njih je Laslo Kereke\u0161 (Kerekes L\u00e1szl\u00f3), moj prvi izbor na izlo\u017ebi \u201eIzvan centra\u201d. Oti\u0161ao je 1986. u Zapadni Berlin, tamo je i umro 2011. a pri tom je na kratko posetio Novi Sad svega u dva navrata, barem kako je meni poznato. Mada je trag i prisustvo \u201eduhovne otad\u017ebine\u201d u njegovom radu u emigraciji bio dubok i neprestano prisutan, do granice opsednutosti. Patio je u tu\u0111ini, ali se ipak opredelio za egzil. Postoje \u010ditave serije radova u kojima se on bavi sudbinom nomadskih naroda, na primer Avara. Jo\u0161 dok je \u017eiveo u novosadskom Ribnjaku posvetio je ve\u0107i broj slika reci Dunavu, velikoj saobra\u0107ajnici Evrope u stilu novog ekspresionizma i <em>novih divljih<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi moj izbor je Jo\u017eef R. Juhas (Juh\u00e1sz R. J\u00f3zsef) ma\u0111arski umetnik iz Slova\u010dke. O njemu valja znati da je krajem 80-ih u gradu po imenu Nove zamki (Nov\u00e9 Z\u00e1mky) pokrenuo me\u0111unarodni multimedijalni festival koji je postao najzna\u010dajnije mesto okupljanja umetnika akcije i performansa srednje i isto\u010dne Evrope. Juhas je i sam izrastao u me\u0111unarodnu figuru ovih umetnosti, otelotvore\u0107i savremenog umetnika nomada koji se nalazi svuda u svetu samo ne kod svoje ku\u0107e. U stvari pojam \u201eku\u0107e\u201d je u njegovom slu\u010daju potpuno postao irelevantan \u2013 ku\u0107a mu je ceo svet. Upravo se ovih dana vratio iz Meksika gde je boravio devet meseci nastupaju\u0107i i organizuju\u0107i umetni\u010dke radionice. U Novom Sadu bi\u0107e predstavljen akcijom u poplavljenom Dunavu kod Budimpe\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iako ve\u0107 vi\u0161e od dve decenije \u017eivite izvan domicilne sredine, u Srbiji ste zna\u010dajno prisutni na izlo\u017ebama u brojnim retrospektivnim postavkama, na samostalnim izlo\u017ebama i na prezentacijama aktuelne umetnosti. Da li Vam, kao umetniku, odgovara ta dualna situacija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sve mi odgovara \u0161to mi omogu\u0107uje da se ispoljim, da se \u201erealizujem\u201d. Od po\u010detka 70-ih neprestano sam na putu, ali volim da imam stalnu bazu delovanja. To je sada Budimpe\u0161ta, ali sam jo\u0161 uvek otvoren za neko drugo re\u0161enje. Kretanje mi jo\u0161 uvek ne \u010dini prepreku.<\/p>\n\n\n\n<p>Verovatno se se\u0107ate video-rada u kojem uriniram na srpsku-ma\u0111arsku granicu. Ali istorija je surova i ponovo je pokazala da stvari ne idu kako ja mislim nego kako to drugi misle. Ista ta granica sada je dobila metalnu ogradu.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 2019. u Suboti\u010dkom gradskom muzeju izveo sam performans \u201eNa liniji\u201d koji doti\u010de tu dualnu situaciju svesti. Dok sam \u017eiveo u Subotici ta svest, zbog fizi\u010dke blizine granice, bila je prisutna u mojoj svakodnevici: kao susret dve kulture i njihovo sukobljavanje. Obe su mi zna\u010dile mnogo. Bez ju\u017enoslovenske kulture ne bih bio isti \u010dovek kao \u0161to jesam.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u0161a umetnost je konstantno imala jasan aktivisti\u010dki i anga\u017eovan odnos prema svetu u kome \u017eivimo. O\u010digledno je da se dana\u0161nji svet nalazi u izrazito kriznom periodu. Da li se, i kako, aktuelna kriza projektuje u Va\u0161im novijim radovima. Zapravo, \u201ea \u0161ta \u0107emo sad?\u201d kako to na kraju svoje pesme pita peva\u010dica i performerka Konstrakta u trenutnom muzi\u010dkog hitu \u201eIn Corpore Sano\u201d kojim je Srbija bila zastupljena na ovogodi\u0161njoj Evroviziji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Imam relativno sve\u017ee radove iz perioda 2019\u20132022. koji jo\u0161 nisu bili prikazivani. Postoji ciklus na temu kovida, me\u0161anih medija. Radove sam, delimi\u010dno u saradnji sa Editom Kadiri\u0107, pripremio za predstoje\u0107u izlo\u017ebu \u201eSilent Recovery\u201d \u010dija ideja poti\u010de od suboti\u010dke kustoskinje Nele Tonkovi\u0107 i uklju\u010duje osam savremenih umetnika iz Vojvodine.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvog maja, ta\u010dno na 50. godi\u0161njici moga rada <em>Lenjin u Budimpe\u0161ti (Lenin&nbsp;in Budapest<\/em>, 1972) realizovao sam ciklus analognih fotografija pod nazivom <em>Putin u Budimpe\u0161ti<\/em> i to pored spomenika antisovjetske revolucije iz 1956. godine. Rad je toliko sve\u017e da razvijen filmski negativ upravo izlazi iz laboratorije.<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161lo je 50 godina i kao da se ni\u0161ta nije promenilo&#8230;&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Budimpe\u0161ta, 04.05.2022.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na ovogodi\u0161njoj izlo\u017ebi Dunavskih dijaloga u\u010destvujete u projektu \u201eIzvan centra\u201d kao selektor i umetnik. Jedan ste od pozvanih umetnika poreklom iz Srbije koji sada deluje u Budimpe\u0161ti, uz Dejana Kalu\u0111erovi\u0107a iz Be\u010da, Olju Trija\u0161ku Stefanovi\u0107 iz Bratislave i Milovana Destil Markovi\u0107a iz Berlina. Zamisao je da svojim odabirom uka\u017eete na internacionalne preplete koji postoje, jer [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[39,26],"tags":[],"class_list":["post-5522","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-festival-2022","category-newsletter"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5522"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5522\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}