{"id":5642,"date":"2024-07-16T10:11:56","date_gmt":"2024-07-16T10:11:56","guid":{"rendered":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/?p=5642"},"modified":"2024-07-16T10:20:17","modified_gmt":"2024-07-16T10:20:17","slug":"o-autodestrukciji-i-protiv-nje","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/o-autodestrukciji-i-protiv-nje\/","title":{"rendered":"O (auto)destrukciji i protiv nje"},"content":{"rendered":"\n<p>Po\u010detak drugog milenijuma je obele\u017een velikim promenama u svetu proisteklim iz permanentne nezaja\u017eljivosti besnog kapitlizma koji u po\u010detnim decenijama XXI veka dosti\u017ee svoju kulminaciju. Globalno nametnuti krupni kapital poremetio je i promenio dijalekti\u010dke tokove pretvoriv\u0161i ceo svet u vlastiti resurs. Upotreba \u010doveka, prirode i njenih potencijala maksimalizuje se nemilosrdnom tehnologizacijom, naj\u010de\u0161\u0107e funkcionalizovanoj za potrebe eksploatacije. Nauka je podjarmljena i njena namera da bude od pomo\u0107i ljudima se za\u010das pretvara u sredstva nagovora i latentne prisile na postupke maksimalne iskori\u0161\u0107enosti \u010dovekovih radnih potencijala. To se naro\u010dito uo\u010dilo prilikom nedavne pandemijske krize kada je \u010ditava nauka u doba svog nevi\u0111enog progresa bila prili\u010dno nemo\u0107na u spre\u010davanju \u0161irenje virusa i njegovih posledica.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"http:\/\/danubeartfest.org\/web\/wp-content\/uploads\/Against-better-judgement-2.jpeg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/danubeartfest.org\/web\/wp-content\/uploads\/Against-better-judgement-2-1024x1024.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6204\" style=\"aspect-ratio:4\/3;object-fit:cover\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\">Marikke Heinz-Hoek, <em>Against better judge<\/em>, 2020<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Zapravo, u politici, dru\u0161tvu, ekonomiji, nauci, ekologiji, moralu &#8211; zamagljen je homocentri\u010dni fokus. Institut Forbs objavljuje da u svetu tristotinak ljudi poseduje ve\u0107i kapital od ostatka sveta i taj podatak ve\u0107, sam po sebi, govori o su\u0161tinskom stanju ljudske zajednice. Koliko god ovo bio lai\u010dki zaklju\u010dak, nepobitna je \u010dinjenica da je dana\u0161nja logika kapitalizma sa njegovim (do)sada\u0161njim manifestacijama &#8211; temeljni uzrok globalne krize i ovovremenske napetosti sveta. Zapravo, ekonomski mo\u0107nici u stalnom nastojanju da uve\u0107aju vlastiti kapital, uvode dru\u0161tvo u atmosferu (auto)destrukcije.&nbsp; Ignori\u0161u\u0107i prirodu i njene zahtevnosti \u010dovek je nametnuo sebi breme ekolo\u0161kih nevolja koje ga za\u010das odvode u ambijent vlastite ugro\u017eenosti; ba\u0161 kao \u0161to je brutalnim iskori\u0161\u0107avanjem &#8220;ljudskih resursa&#8221; razbio osnovna moralna na\u010dela.<\/p>\n\n\n\n<p>Paradoks dana\u0161njeg sveta je \u010dinjenica da u doba vrhunskih dostignu\u0107a ljudskog uma dru\u0161tvo zapada u duboku krizu. Svetskim dobrima su, zahvaljuju\u0107i korumpiranoj politici i krupnom kapitalu, umesto ideje razvoja i konstrukcije nametnuti&nbsp; partikularni interesi sveprisutne &#8220;filozofije profita&#8221;. Tako se generi\u0161e permanenta&nbsp; globalna kriza kojom se destrui\u0161u osnovne ljudske vrednosti, \u010dovekovo dostojanstvo, njegov identitet. Bilo kako bilo, na sceni je autodestrukcija, a \u010dovek je jedini uzro\u010dnik svih kriza sveta.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U takvoj konstelaciji \u010dovek-pojedinac svakim danom postaje sve nemo\u0107niji u upravljanju vlastitom sudbinom. Razjareni kapitalizam konstantno nastoji da \u010doveka odvoji od sopstvenog bi\u0107a i pretvori ga u resurs potreban za sticanje profita. Prenatrpan radnim obavezama on se odvaja od vlastite su\u0161tine, njegova&nbsp; li\u010dnost se razara i destrui\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"http:\/\/danubeartfest.org\/web\/wp-content\/uploads\/Sam-Durant-We-Are-The-Ones-2018-scaled.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/danubeartfest.org\/web\/wp-content\/uploads\/Sam-Durant-We-Are-The-Ones-2018-834x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6210\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\">Sam Durant, <em>We Are The Ones<\/em>, 2018<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Dana\u0161nji \u010dovek \u017eivi jedan selektovani \u017eivot, \u017eivot koji mu odre\u0111uju imperativi tr\u017ei\u0161ta i politike. U takvom svetu filozofija i umetnost do\u017eivljuju stanje nepotrebnosti.&nbsp; \u017divot se odvojio od nje, ili je ona zaostala za \u017eivotom, pa se \u010dini skoro nepotrebnom&#8230;&nbsp; O tome razmi\u0161lja ugledni makedonski reditelj Slobodan Unkovski koji postavlja &nbsp;pitanje &#8220;ne samo \u010demu umetnost slu\u017ei danas &#8211; ve\u0107 kome&#8221;? &nbsp; Ipak, u kriznim okolnostima savremenog sveta, umetnost ima izuzetno zna\u010dajnu ulogu: u op\u0161toj distopiji ona, u odre\u0111enom smislu, insistira na nekim stavovima iz Hegelove &#8220;Fenomenologije duha&#8221; u kojem se govori da osve\u0161\u0107ena vlastita misao omogu\u0107ava \u010doveku da shvati su\u0161tinu stvari, to jest da prepozna istinski karakter sveta i vremena u kome \u017eivimo. U aktuelnom trenutku, u svetu drasti\u010dno poreme\u0107enih sistema vrednosti, umetnikove namere se usmeravaju ka obnavljanju zna\u010daja estetskog sistema u kojem cilj nikako nije klasi\u010dni ideal lepote ve\u0107 alternativni ideal vitalnosti. Zapravo, kao i uvek, umetnost je tu &#8220;ne da bi se izdvojoila, nego da bi svojim primernom bila model drugim znanjima i drugim praksama&#8221; (Filiberto Mena). Svojim estetskim sistemom, svojom plasti\u010dkom mi\u0161lju, svojim prisvajanjem novih medijskih mogu\u0107nosti kao izra\u017eajnih sredstava, svojim ekspresivnim ili racionalisti\u010dkim reakcijama, svojom eti\u010dno\u0161\u0107u, svojim humanisti\u010dkim potencijalima &#8211; umetnost nudi stvarno saose\u0107anje sa postoje\u0107om ljudskom patnjom, sa usudom koji treba prepoznati i prevazi\u0107i&#8221;.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"http:\/\/danubeartfest.org\/web\/wp-content\/uploads\/Goran-Depotovski-LjuljaA\u00a1ka-2023.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/danubeartfest.org\/web\/wp-content\/uploads\/Goran-Depotovski-LjuljaA\u00a1ka-2023-1024x682.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6211\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\">Goran Depotovski, <em>Ljulja\u0161ka<\/em>, 2023<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Zbog toga se od izlaga\u010da na izlo\u017ebi &#8220;<em><strong>O (auto)destrukciji i protiv nje<\/strong><\/em>&#8221; o\u010dekuje jedan homocentri\u010dni pristup u sagledavanju aktuelnog sveta. Sve ono \u0161to nudi dana\u0161nja politika zaslu\u017euje kriti\u010dki stav &#8211; ne zbog kritikovanja krivih, nego zbog osve\u0161\u0107ivanja i ohrabrivanja ugro\u017eenih. Osim toga tema je globalno prisutna i zna\u010dajna te zbog toga se zahteva u\u010de\u0107e radova umetnika iz vi\u0161e zemalja sveta, sa svih kontinenata. Koncepcijski narativ je posve\u0107en najaktuelnijim temama a nastoja\u0107e se da na izlo\u017ebi budu prezentovani radovi, pored slikarstva i skulpture i oni koji su bliski ovovremenskim medijskim iskazima (fotografija, video, computer art i druge inovativne tehnologije). Centralna izlo\u017eba &#8220;<em><strong>O (auto)destrukciji i protiv nje<\/strong><\/em>&#8221; je zami\u0161ljena kao prezentacija radova petnaestak autora iz celog sveta (Amerika, Kanada, Japan, Singapur, Kenija, Brazil, evropske zemlje, Srbija). U tom smislu ova izlo\u017eba \u0107e ispuniti svoju estetsku, eti\u010dku, kulturolo\u0161ko-sociolo\u0161ku i humanisti\u010dku misiju.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Sava Stepanov<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po\u010detak drugog milenijuma je obele\u017een velikim promenama u svetu proisteklim iz permanentne nezaja\u017eljivosti besnog kapitlizma koji u po\u010detnim decenijama XXI veka dosti\u017ee svoju kulminaciju. Globalno nametnuti krupni kapital poremetio je i promenio dijalekti\u010dke tokove pretvoriv\u0161i ceo svet u vlastiti resurs. Upotreba \u010doveka, prirode i njenih potencijala maksimalizuje se nemilosrdnom tehnologizacijom, naj\u010de\u0161\u0107e funkcionalizovanoj za potrebe eksploatacije. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":["post-5642","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-festival-2024"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5642"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5646,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5642\/revisions\/5646"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}