{"id":1541,"date":"2013-08-29T10:58:24","date_gmt":"2013-08-29T08:58:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.belart.rs\/?post_type=project&#038;p=1541"},"modified":"2014-08-08T21:10:04","modified_gmt":"2014-08-08T21:10:04","slug":"bulevar","status":"publish","type":"project","link":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/project\/bulevar\/","title":{"rendered":"Slova\u010dka: Viktor Hulik"},"content":{"rendered":"<p>Lokacija: Mali likovni salon KCNS, Novi Sad\u00a0\u00a0(Bul. M. Pupina 5)<\/p>\n<p>Kustos: Eva Trojanov\u00e1<\/p>\n<p>Od samog po\u010detka printovi su bili deo umetni\u010dkog rada Viktora Hulika; umetnik je koristio netradicionalna sredstva, eksperimenti\u0161u\u0107i metodolo\u0161ki i formalno. U po\u010detku je u svom konceptu primenjivao fotografiju, koriste\u0107i sito i ofset \u0161tampu, novu tehniku sedamdesetih godina pro\u0161log veka. Tako je grafi\u010dka umetnost prodirala u rad i kompletirala gakoriste\u0107i sopstvena sredstva. Kao novo sredstvo kompjuter je ponudio dodatne mogu\u0107nosti za izradu grafika Viktora Hulika. Promenjiv geometrijski princip, koji je umetnik razvio u kreiranju objekata, koje je nazvao \u201epomicala\u201d, naveo ga je da taj princip prenese i na rad sa kompjuterom. Tako je umetnikovo iskustvo ste\u010deno bavljenjem geometrijom dobilo svoju grafi\u010dku formu. Po\u010deo je da multiplicira, delove \u201emetra na sklapanje\u201d (col\u0161tok) da bi dobio seriju.<\/p>\n<p>U pore\u0111enju sa njegovim objektima bilo je neizbe\u017eno promeniti sintaksu. Raspored prostornih kompozicija je povezivao i u slojevima gradio faze forme i pokreta, u kojim se pokreta\u010d pove\u0107avao ili smanjivao. Umno\u017eavanje se fiksiralo u jednoj slici ili u seriji slika. Tako je uspostavljen novi vizuelni sistem sa jasnom strukturom na po\u010detku, koja postepeno postaje haoti\u010dna. Fiktivan ili mehani\u010dki pokret, koji je oduvek bio deo Hulikovih radova, dobio je novi izgled u poslednjim serijama grafika. Individualne faze su slojevite, kreiraju gnezda i gomile linearnih struktura koje, \u010dini se, nemaju zajedni\u010dki niz i geometriju. Jasna geometrijska struktura sa po\u010detka tako\u0111e nedostaje.<\/p>\n<p>Najnovije serije kombinuju delovanje i pokret u akciji. Po\u010detak i kraj nisu neophodni ni zanimljivi \u2013 to je vrsta prekinute serijalizacije \u2013 jer se serijom ne pravi (neizostavno) logi\u010dni kontinuitet. Vi\u0161eslojni pokret formira piktorijalni gest sa nekom novom dinamikom. Ponekad pokret ima manje-vi\u0161e jedan pravac, drugi put se pro\u0161iruje u svim pravcima, fragmenti isprepletenih linija pomeraju se iz centra sopstvenom putanjom nove avanture. Novi element u umetnikovom radu je nejednaka debljina linija. \u0160iroke linije nagla\u0161avaju kompoziciju i uvode posmatra\u010devu fantaziju u sliku. Uvo\u0111enje boje ima va\u017enu ulogu kao elemenat koji nagla\u0161ava formu i prostornu funkciju. Da, kao da je avantura linije zanemarila pravila logike. Kona\u010dno, radi se o istoj stvari sa drugim imenom.<\/p>\n<p>Vladimir Valentik \/\/<\/p>\n<p>Viktor Hulik (Bratislava, 1949), centralna li\u010dnost savremene slova\u010dke geometrijske apstrakcije, ove godine slavi stvarala\u010dki jubilej \u2013 pre \u010detrdeset godina je prvi put izlagao svoje radove (sa D. Turanskim) u V-klubu u Bratislavi. Godinu dana kasnije, 1974, zavr\u0161io je studije slikarstva na Visokoj \u0161koli likovnih umetnosti u Bratislavi, u klasi profesora L. \u010cemickog i P. Ma\u0107ejke. Od zna\u010dajnijih doga\u0111aja iz njegove bogate umetni\u010dke biografije treba ista\u0107i \u010dlanstvo u me\u0111unarodnoj likovnoj grupi INT-ART. Kao \u010dlan ove grupe Viktor Hulik je u\u010destvovao 1989. godine na simpozijumu u Subotici.<\/p>\n<p>Njegova umetni\u010dka karijera po\u010dinje da dobija me\u0111unarodnu dimenziju posle boravka u Njujorku 1990. godine. Osim saradnje sa grupom INT-ART Hulik je stvarala\u010dki prisutan u celoj zapadnoj Evropi (Nema\u010dka, Francuska, Danska, Velika Britanija, \u0160vajcarska itd.) i SAD. Izla\u017ee \u010desto u Nema\u010dkoj, ali i u Americi, gde osim izlo\u017ebi dr\u017ei predavanja na univerzitetima. Viktor Hulik je u Bratislavi 1996. godine osnovao \u010dak i svoju umetni\u010dku agenciju ART lines i Galeriju Z.<\/p>\n<p>Umetni\u010dka interesovanja Viktora Hulika su krenula sa civilizacijsko tehnicisti\u010dkim temama izra\u017eenim u geometrijskoj stilizaciji predstavljenih oblika. Tu se pojavio dualizam prirodnog i civilizacijskog, prisutan jo\u0161 uvek, mada pomalo skriveno, u Hulikovom stvarala\u0161tvu. Hulika odavno interesuje i odnos poretka i haosa, koji mo\u017ee kontinuirano da dobija nove vizuelne oblike. Polovinom osamdesetih godina pro\u0161log veka Hulik je odlu\u010dio da iskora\u010di sa slike u prostor rade\u0107i na mobilnim objektima. Pored mnogih umetni\u010dkih objekata tada su nastala i njegova poznata \u201epomicala\u201d (posuva\u010de).<\/p>\n<p>Osim likovnog izra\u017eavanja u prostoru pomo\u0107u mobilnih objekata i re\u0161avanja problema prostornih likovnih koncepcija, Viktor Hulik je paralelno radio i na ciklusima grafika. Treba ista\u0107i da Hulik spada me\u0111u pionire kompjuterske grafike u Slova\u010dkoj. Prve izlo\u017ebe kompjuterskih grafika je priredio u Bratislavi 2001. godine u Galeriji Z. Ovi radovi Viktora Hulika su predstavljeni na izlo\u017ebi Dunavski dijalozi 2013 u Novom Sadu.<\/p>\n<p>Pri izradi grafika Hulik koristi iskustva ste\u010dena pri radu na \u201epomicalima\u201c (pokretnim objektima). Njegove grafike u stvari dokumentuju pojedine faze pokreta strukture. Ovako prikazanim sistemom geometrijskih struktura Hulik je do\u0161ao do zaklju\u010dka da je haos samo drugi oblik poretka, nova postavka identi\u010dnih elemenata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lokacija: Mali likovni salon KCNS, Novi Sad\u00a0\u00a0(Bul. M. Pupina 5) Kustos: Eva Trojanov\u00e1 Od samog po\u010detka printovi su bili deo umetni\u010dkog rada Viktora Hulika; umetnik je koristio netradicionalna sredstva, eksperimenti\u0161u\u0107i metodolo\u0161ki i formalno. U po\u010detku je u svom konceptu primenjivao fotografiju, koriste\u0107i sito i ofset \u0161tampu, novu tehniku sedamdesetih godina pro\u0161log veka. Tako je grafi\u010dka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1691,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"project_category":[12],"project_tag":[],"class_list":["post-1541","project","type-project","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","project_category-umetnost-podunavskih-zemalja"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/project\/1541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/project"}],"about":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/types\/project"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/project\/1541\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1691"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"project_category","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/project_category?post=1541"},{"taxonomy":"project_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/danubeartfest.org\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/project_tag?post=1541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}