Novosadski festival savremene umetnosti Dunavski dijalozi, u svom naslovu sadrži Dunav kao geografski pojam, ali, još značajnije, i kao metaforu i podsticaj za susret i dijalog kultura i umetnosti zemalja Nemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Rumunije, Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Namera Galerije Bel Art, inicijatora i priređivača Dunavskih dijaloga 2013 jeste da ustanovi Novi Sad kao grad susretanja, prezentovanja i filozofiranja aktuelnih umetničkih ideja i sadržaja, kao priliku za međusobno upoznavanje, saradnju, komparaciju, razmenu i uvažavanja različitosti umetnika i umetnosti kulturološki bogatog i raznovrsnog evropskog regiona. Upravo podunavski region može biti reprezentativan uzor za sagledavanje aktuelnih zbivanja i tendencija, jer nam geografski princip pruža mogućnost upoznavanja umetnosti najrazvijenijeg dela Evrope, ali i područja gde je još uvek važno problematizovanje teme tranzicije. Ideja dijaloga na Dunavu ima svoje snažne korene, jer su tokom istorije međusobne saradnje i uticaji bili mnogostruki u umetnostima Podunavlja i srednje Evrope. Školovanja umetnika iz podunavskih zemalja u velikim centrima poput Beča, Minhena i Budimpešte značajna su činjenica naših istorija umetnosti. Razmenjivale su se izložbe, a mnogi umetnici ovovremenskog senzibiliteta menjali su svoja staništa, umetničke navike i izraze.

Projekat Dunavskih dijaloga je zamišljen kao mozaička manifestacija multimedijalnog tipa koja se istovremeno realizuje u/na različitim galerijskim i alternativnim prostorima. Slike, skulpture, performansi, projekcije video radova, izložbe  umetničkih zastava, instalacije, tribine i radionice, prisustvo brojnih umetnika, kritičara i publike čine jedinstven i dinamičan umetnički ambijent.

Umetnički direktor poziva selektore za grupne izložbe, svaka zemlja se predstavlja pojedinačnom izložbom, a zanimljivost Dunavskih dijaloga su dijaloške izložbe domaćih umetnika sa umetnicima iz jedne od podunavskih zemalja, koja na taj način dobija status partnera manifestacije.

Želja nam je da u budućim festivalskim izdanjima ovaj koncept proširimo na druge gradove duž Dunava i da kontinuirano okupljamo umetnike, istoričare i teoretičare umetnosti, galeriste, kolekcionare, ljubitelje i publiku, te da u razmeni ideja i energija promišljamo, istražujemo i definišemo specifičnosti, sličnosti i različitosti aktuelne umetnosti regiona.

Tokom avgusta i septembra 2013. Novi Sad je bio značajno stecište savremene umetnosti. Zahvaljujući selekciji umetnika po izboru nacionalnih selektora i art direktora, festival se odlikovao veoma uspelim izložbama: Slovačku je samostalnom izložbom predstavljao Viktor Huljik (Viktor HULÍK) iz Bratislave, Rumuniju Liliana Popa (Liliana Popa) iz Temišvara (selektorka Ileana Pintilie), Hrvatsku Vladimir Frelih iz Osijeka, Nemačku Georg Garc (Georg Gartz) iz Kelna, Srbiju umetnički par diSTRUKTURA iz Beograda, Austriju autorska izložba kustoskinje Pie Žardi (Pia Jardí) Pozdrav iz Beča na kojoj su učestvovali Džordžija Krajmer, Zilke Majer, Leopold Kesler i Kristof Švarc (Georgia Creimer, Silke Meier, Leopold Kessler and Christoph Swarz), Mađarsku umetnici Juhaz Jožef, Eroš Apolka, Oros Ištvan i Baboš Zili Bertalani (Juhász József, Apolka Erös, István Orosz and Zsili Babos Bertalani) u selekciji Marte Silađi (Márta Szilágyi).

Novosadska publika je bila u prilici da vidi i izložbu umetničkih zastava u glavnoj pešačkoj ulici, u starom jezgru grada, na kojoj su učestvovale renomirane budimpeštanske umetnice Andrea Rutka i Vilo Štajner, potom grupa mladih umetnika iz Osijeka – Robert Fišer, Dražen Budimir, Mario Matoković, Dora Tomić, Josip Kaniža, Kristina Marić, Ana Petrović, te srpski umetnici Dušan Todorović, Marta Kiš Buterer, Goran Despotovski, Zvonimir Santrač, Svetlana Milić, Jastra Jelača, Tamara Vajs, Dragan Jevdić, Rastislav Škulec, Sibila Petenji, Korina Gubik, Danijel Babić, Bosa Zirojević, Milan Jakšić, Nada Denić, Monika Sigeti. Izložbu nemačkog crteža (Štefani fon Hojos, Štefan Jutner, Ingrid Redlih-Pfund, Hansjirgen Fogel, Štefan Vemajer, Roza Čau / Stephanie von Hoyos, Stefan Jűttner, Ingrid Redlich-Pfund, Hansjürgen Vogel, Stefan Wehmeier Rosa Zschau) priredila je Maja Erdeljanin, slikarka i urednica Galerije KCNS, a promišljene projekcije video radova istaknutih umetnika regiona (Ulu Braun, Antal Luks, Fabian Grode, Joerg Piringer, Zoltan Lanji, Peter Lihter, Mihai Greku, Aleksander Isaenko/ Ulu Braun, Antal Lux, Fabian Grodde, Joerg Piringer, Zoltán Lányi, Peter Lichter, Mihai Grecu and Alexander Isaenko) načinio je umetnik i kritičar Andrej Tišma.

Na završnoj večeri otvaranja Dunavskih dijaloga 2013 izvedeni su performansi Jožefa Juhaza (Juhász József) iz Budimpešte i Nenada Bogdanovića iz Odžaka, a prikazana je i video instalacija Dunav Stevana Kojića, umetnika iz Novog Sada.

Poseban događaj na festivalu činila je umetnička kolonija profesora umetničkih akademija u Novom Sadu i Beču Nite Tandon i Bosiljke Zirojević sa studentima Marijom Kozmom, Oliverom Alunovićem, Marijom Cvetković, Marinom Milanović i Sonjom Radaković. Kolonija je realizovana od 27. do 31. avgusta u pitoresknom ambijentu parka dvorca u Ečki kraj Zrenjanina, na mestu gde se preko 50 godina tradicionalo organizuju umetničke kolonije. Učesnici su se upoznavali, družili, razmenjivali ideje i u konstruktivnoj atmosferi zajednički stvarali.

Austrijsko-srpski art dijalozi su realizovani u saradnji sa Austrijskim kulturnim forumom iz Beograda, sa kojim Galerija Bel Art neguje dugogodišnju uspešnu saradnju. Selektorskim izborom likovnog kritičara Save Stepanova, art direktora festivala, srpski i austrijski umetnici su dovedeni u svojevrsni dijaloški odnos i komunikaciju. Na prikazanim izložbama bile su vidljive sličnosti (i razlike) u opusima Roberta Hamerštila (Robert Hammerstiel) i Petra Ćurčića; Frica Ruprehtera (Fritz Ruprechter) i Mire Brtke, Josefa Linšingera (Josef Linschinger) i Ljubomira Vučinića, te Eve Petrič i Nataše Teofilović.

Festival je nedvosmisleno pokazao da je umetnost sposobna da svojim univerzalnim načinom komuniciranja prevlada lingvističke, političke, socijalne, kulturološke i druge „prepreke” i da značajno doprinese međusobnom upoznavanju, razumevanju, toleranciji. Istovremeno smo posetiocima manifestacije ukazali na krucijalno značenje sinteze estetskih i etičkih načela – toliko potrebnih u ovom sumornom i kriznom vremenu. Upravo zbog toga čini nam se da pokretanjem ove izložbene manifestacije činimo pravu stvar za umetnike i za publiku, za naš grad i njegova nastojanja da se promoviše u evropsku prestonicu kulture.

Zadovoljstvo mi je što su otvaranja i programi protekli u prijatnoj atmosferi i uz brojnu publiku i interesovanje medija. Rezultati prvog izadanja Dunavskih dijaloga predstavljaju dobar razlog i podsticaj da Galerija Bel Art započne pripreme za sledeće festivalsko izdanje. Ostvarenje ove manifestacije jeste izazovan zadatak i za Grad Novi Sad i za Sekretarijat za kulturu APV, ali i za ovogodišnje sponzore da i narednih godina istraju u podršci kako bi se ostvarila namera da Novi Sad na Dunavu postane stecište savremene umetnosti. Zahvaljujem se partnerima Dunavskih dijaloga 2013 – Austrijskom kulturnom forumu iz Beograda i Erlin galeriji iz Budimpešte, Turističkoj organizaciji Novog Sada, Wiener Städtische osiguranju i Erste banci, medijskim sponzorima, Savi Stepanovu, art direktoru festivala, koji je imao izuzetno zahtevan zadatak, kao i galerijama, muzejima i kulturnim institucijama koje su pokazale partnersko razumevanje. Zahvalnost upućujem i svima onima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ove manifestacije, a posebno umetnicima koji su najviše doprineli visokom umetničkom kvalitetu festivala.

// Vesna Latinović
founder and director of Danube dialogues